Page 87 - Bilten broj 2 2021
P. 87

3. Miljenko Jergović: HERKUL / Beograd: BOOKA, 2020.

               Preuzeto sa sajta: https://www.booka.rs/knjige/savremena-knjizevnost/herkul/




               General, veteran i heroj ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Anto Gavran, zvani Ćumur,
               u  svojoj  velelepnoj  kući  na  jadranskoj  obali,  u  mestu  Brižnik,  daje  intervju  upravo  na  dan
               važne fudbalske utakmice između reprezentacija Hrvatske i Srbije. Istovremeno, nakon više od
               trideset  godina  izbeglištva  i  upornog  izbegavanja  povratka  u  Sarajevo,  uspešni  grafički
               dizajner i njegova supruga arhitekta odlučuju da svojim jaguarom prvi put dođu na odmor na
               jadransku obalu. Te večeri, na magistrali koja prolazi kroz Brižnik događa se nesreća, kojom
               započinje odvijanje jedne strašne, neželjene povesti.


               Herkul Miljenka Jergovića ubojita je, opominjuća satira protiv svakog, a posebno domaćeg,
               nacionalizma i lokalnog fašizma. Ovo je knjiga koja je i mračna i smešna, knjiga iz koje nam
               iskače  nevoljna  budućnost  sveta. Herkul je  kratak  roman  o  opasnosti  svakog  fanatizma  i
               laganog baratanja velikim rečima, opomena za nas ovdašnje. Roman nad kojim ćemo plakati,
               smejati se i užasavati, istovremeno.



               4. Siniša Mišić: SRPSKO SELO U SREDNJEM VEKU / Beograd: Evoluta, 2019.

               Preuzeto sa sajta: https://www.evoluta.rs/shop/srpsko-selo-u-srednjem-veku/

               …Selo je prostorno definisano prema spoljnom svetu, ali i unutar sopstvenih granica. U svetu
               granica  i  međa  ono  je  ograđeno  u  prostoru,  vremenu  i  srednjovekovnom  društvu.  Spoljno
               okruženje jednog seoskog naselja predstavlja njegova župa. To je svet u kome ono živi, radi i
               funkcioniše.  Posle  XII  veka,  sa  procesom  formiranja  velikih  vlastelinstava  sa  širokim
               imunitetima, selo se izdvaja iz župe i postaje deo vlastelinstva u kome ostvaruje svoja prava i
               obaveze.  Svako  seosko  naselje  ima  svoj  atar  u  kome  se  nalaze  obradive  površine  seljaka
               (njive, vinogradi, vrtovi) i njihovog zemaljskog gospodara (stupovi, carine). U ataru sela se
               nalaze  i  livade,  senokosi,  obični  pašnjaci  koji  mogu  biti  i  seoski.  Pejzaž  atara  upotpunjuju
               površine koje seoska zajednica zajednički iskorišćava (reke, šume, pašnjaci). Pojedina sela su
               imala i svoju zajedničku planinu.


               Preuzeto sa sajta:
               https://www.delfi.rs/knjige/151693_srpsko_selo_u_srednjem_veku_knjiga_delfi_knjizare.html




               Knjiga  pred  nama  plod  je  višegodišnjih  autorovih  istraživanja  povezanih  sa  jednom  širom
               temom. Naime, od 2005. godine autor je okupio istraživački tim oko projekta za izučavanje
               srpskih  srednjovekovnih  naselja.  U  okviru  ovog  projekta  do  sada  je  objavljeno  na  stotine
               rasprava i članaka, i nekoliko monografija. U okviru ovih istraživanja 2010. godine objavljen
               je  i Leksikon  gradova  i  trgova  srednjovekovnih  srpskih  zemalja,  kao  kolektivno  delo  više
               autora.



               Srpsko selo u srednjem veku predstavlja sintezu dugogodišnjih istraživanja samog autora, kao i
               istraživanja drugih istoričara i pravnika, posebno T. Taranovskog i M. Blagojevića. Autor se
   82   83   84   85   86   87   88   89   90