Page 73 - Bilten broj 6 za 2023

7. Igor Štiks: REZALIŠTE / Beograd: Kontrast izdavaštvo, 2022.

Preuzeto sa sajta:
https://fraktura.hr/rezaliste.html

Apsurd ponavljajućih sukoba

Nova knjiga Igora Štiksa ”Rezalište” kreće se područjem preklapanja romana i
drame, iako ona u strogoj kategorizaciji pripada romanesknom narativu. Sažetost i
ekonomičnost jezika posljedica je dijaloškog koncepta romana, a kratka poglavlja,
koja su nazvana prema dijelovima objeda, funkcioniraju kao dramski činovi:
Aperitiv, Predjelo, Glavno jelo, Sir, Kolač i Digestiv. Radnja gotovo cijelog romana
događa se u blagovaonici starijeg bračnog para, što također pogoduje kazališnim
daskama.
Nadia i Klement, stariji bračni par, nakon dvadesetpetogodišnjeg izbivanja
očekuju na večeri sina Vladimira s obitelji. U stanu u kojem žive konzerviralo se
vrijeme, komprimirale uspomene, traume, sjećanja i neodgovorena pitanja. Početnu
nelagodu u kojoj se nađu otuđeni članovi obitelji produbljuje nenadani dolazak
drugog sina ”povratnika”, Igora, ratnog novinara. Dinamiku objeda prati dinamika
razgovora obitelji koja se iznenada okupila, isto onako kao što se, nekada davno,
zbog rata, iznenada raspala. Na površinu polako izlaze zatomljeni osjećaji, optužbe,
krivnja. Štiks nam likove i događaje priča glasom sveznajućeg pripovjedača što
čitatelju omogućuje da razumije i suosjeća sa svakim likom. Kao što to i u stvarnom
životu biva, majka na sve načine pokušava amortizirati i izbalansirati odnos muža sa
sinovima koji će naposljetku eskalirati u verbalni sukob. Vladimirov sin David, dijete
je bez korijena i identiteta. Rođen je i odrastao u Americi, u zemlji u koju su njegovi
roditelji otišli silom prilika, a sad je i on istrgnut iz svoje sigurne zone. On u romanu
predstavlja neku vrstu objektivnog promatrača koji, iako zbunjen razvojem događaja,
polako otkriva tko su mu preci i tko su zapravo ljudi s kojima sjedi za stolom. On
unosi živost i humor u radnju naivnim potpitanjima i komentarima na koji djeluju kao
okidač za otvaranje starih rana. Otkrivanje obiteljske povijesti Klement započinje
pričom o pradjedu Oskaru, koji je iskusio Oktobarsku revoluciju te naposljetku
skončao u logoru zbog ”nečiste krvi”, a ono što se događalo među živim sudionicima
susreta otkrivaju nam sami kroz međusobne optužbe i kratke pripovjedačeve
komentare. Kroz obiteljsku priču Štiks je ispričao i dio povijesti 20. stoljeća

ukazujući na apsurd ponavljajućih sukoba s nesagledivim posljedicama na obične
ljude.
”Rezalište” koristi arhetipski motiv povratka koji nam odmah u sjećanje
priziva Krležu i njegova Filipa Latinovitza. Igor kao i Latinovitz nakon dvadeset i
kusur godina stiže kući i nalazi da je sve još uvijek na svom mjestu, samo su kuće,
zgrade pa i ljudi dotrajali i istrošeni, ali još stoje uspravno. Igor se suočava s
oronulom fasadom zgrade u kojoj je odrastao i na kojoj su se ”mogli vidjeti tragovi
od metaka i šrapnela. Neke rupe začepljene su cementom, druge još zjape otvorene”.
U takvom stanju je i on, u takvom stanju zatiče i ostale članove obitelji. Oni su kao
tek zaliječeni pacijent kojeg može ubiti i jača prehlada. Likovi ”Rezališta” nose

ozbiljne ožiljke i pitanje je hoće li uspjeti pronaći način za međusobno razumijevanje.